Preuzeto s www.os-popovac.skole.hr; autor priloženog dokumenta je nastavnik povijesti i hrv. jezika Željko Predojević iz Osnovne škole Popovac.
Newtonovi zakoni gibanja i gravitacije položili su stabilan temelj fizici, a izvan svijeta subatomskih čestica i brzina bliskih svjetlosti vrijede i danas. Antičke predodžbe o gibanju sažeo je Aristotel (394. – 322. pr. Kr.) u svojoj Fizici. On je sva opažena gibanja podijelio na prirodna i prisilna. Prirodno se gibanje - primjerice kružno gibanje nebeskih tijela i slobodni pad - odvija bez ljudskog uplitanja.
Aristotel je smatrao da se nebeska tijela gibaju u kružnicama zato što je to najsavršeniji oblik gibanja. Tijelo pak pada na Zemlju zato što tako najlakše dolazi na pravo mjesto. Prisilno gibanje nastaje ljudskim djelovanjem, primjerice kad nešto bacamo, i Aristotel je pretpostavio da je ono uvijek nekakva kombinacija kružnoga gibanja i slobodnoga pada. Tek će mnogo kasnije biti otkriveno da se projektil zapravo giba po paraboli.
Za opširnije pročitaj na portalu www.skole.hr.
